Ulogujte se

Ovih devet znakova ukazuju na anksioznost

Anksioznost je vrlo često takva da ju je teško ignorisati, ali neki ljudi mogu da se osjećaju vrlo loše, a da uopšte nisu svjesni o čemu se radi. Svako promjene mentalnog stanja doživljava drugačije, ali postoje brojni prvi znaci koje ljudi ignorišu.

Tačno prepoznavanje ovih simptoma može da pomogne u dijagnozi tjeskobnih osjećanja, što vodi i ka otkrivanju korijena problema. Incijalni simptomi su psihološki, uz neke promjene na tijelu. Ubrzano disanje, brži otkucaji srca i napetost mišića, sve su to fizički simptomi koji se često ignorišu i koje ne povezujemo sa psihom, a zapravo bi trebalo.

Јedan od najčešćih prvih simptoma anksioznosti jeste zabrinutost ili negativno razmišljanje o budućnosti. Često mislimo o stvarima koje bi mogle da krenu po zlu. Nije neobično da se ovo ne smatra anksioznošću već kao realnost.

Evo još nekih simptoma koji mogu da ukažu na prve znake tjeskobe i zbog kojih bi trebalo potražiti stručnu pomoć, prije nego što se anskioznost još više razvije.

1. Noćne more

Ako se noću vrtite i budite iz košmarnih snova, možda ste anksiozni. Naši snovi mogu da budu mjesto gdje se prikazuju misli i osjećanja koje izbjegavamo tokom dana. Noćne more kada sanjamo kako padamo, kako nas neko proganja ili smo u klopci, uobičajene su za anksioznost.

2. Pretjerano planiranje

Anksioznost ne voli nesigurnost, pa je jedan način na koji se ljudi nesvjesno bore jeste pretjerano planiranje. Osjećaju se nelagodno ako nisu sve isplanirali, ili nemaju kontrolu. Ovo pomaže na kraće staze, ali nas sprečava da zaista upravljamo onim što nam se događa.

3. Rastrojenost

Tjeskoba može da nas učini zaboravnima i rastrojenima. Ona nas tjera da se fokusiramo na ono što je realno za nju, tj. na strahove. Rezultat je da nam postane teško da se koncentrišemo na trenutki razgovor, da zaboravljamo detalje i sl.

4. Osjećanje krivice

Anksioznost i depresija vrlo su bliske i imaju korijen u osjećanju stida. Često čujemo unutrašnji glas koji kaže da nismo dovoljno dobri i da ne ispunjavamo očekivanja. Odgovor je krivica, ili stid, a mnogi od nas prvo prepoznaje krivicu prije nego osjećaj sramote.

5. Bolovi u vratu ili leđima

To može da bude znak mentalnog stresa, zbog kojeg smo napeti. Čini nam se da u leđima nosimo težak teret, i ne razumijemo zašto.

6. Opsjednutost detaljima

Vrlo često se anksiozni ljudi opsjednu trivijalnostima. Kako nemaju kontrolu nad važnim stvarima u životu, njihov mozak se prebacuje na nevažne stvari, kako bi preuzeo kontrolu tamo gdje može. To se manifestuje kompulsivnošću, pretjeranom organizacijom, nametanjem rasporeda i izbirljivošću.

7. Razdražljivost

Tjeskoba utiče na odnose sa ljudima jer nas hormon stresa tjera do same ivice. Tada nam sve smeta više nego inače. Ako ne razumijemo kako se osjećamo iznutra, to nas navodi da budemo razdražljivi prema drugima.

8. Promjene u apetitu

Neki ljudi imaju potrebu da jedu određenu hranu dok drugi imaju potpunu averziju prema hrani. Hormon stresa mijenja apetit. Kortizol izaziva želju za slatkim, pa se često prejedamo da bismo uravnotežili hormone. Intenzivni stres ubija apetit. Anksioznost aktivira simpatetički nervni sistem koji skreće krv i energiju iz probavnog trakta u ekstremitete. Ako sve to traje predugo, to troši naše tijelo i remeti rad probavnog trakta.

9. Umor

Tijelo nije stvoreno tako da podnosi kontinuirani stres, pa se to manifestuje iscrpoljenošću. Tijelo sve pokušava da kompenzuje smirujući nas i tjerajući nas da spavamo. Borimo li se protiv toga kofeinom, nedovoljnim spavanjem i stalnom aktivnošću, završićemo tako što ćemo potrošiti svu unutrašnju snagu. Ako su hormoni izvan ravnoteže, u stanju smo stalne iscrpljenosti i ne možemo da spavamo noću. I tu je začarani krug.

Ostavite komentar

Unesite sva polja označena sa zvjezdicom (*).