Ulogujte se

Vladika Jovan: Proboj Jasenovca - jedan od najbitnijih datuma u srpskoj istoriji

Njegovo preosveštenstvo vladika pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk rekao je da je 22. april 1945. godine, kada se posljednja grupa logoraša probila iz Jasenovca, jedan od najbitnijih datuma u srpskoj istoriji kada Srbi treba da se okupe na tom mjestu, koje je simbol svekolikog stradanja u Drugom svjetskom ratu.

On je za istakao da 22. april ima posebno mjesto i u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, jer se tada, baš kao i 28. juna na Vidovdan i 24. marta na dan početka NATO bombardovanja SR Jugoslavije, služi zapovjedni parastos.

Prema njegovim riječima, 22. april je suštinski prerastao prvenstveno u crkveni liturgijski praznik, kao i 13. septembar kada cijela Pravoslavna crkva obilježava Mučenike jasenovačke.

"To je bilo vidljivo prošle godine kada je carigradski patrijarh, sa većim brojem arhijereja iz raznih pomjesnih crkava, iz Poljske, Rumunije, Rusije i naravno sa našim patrijarhom Irinejom i brojnim srpskim arhijerejima došao u Jasenovac", podsjetio je vladika Jovan.

On je ponovio da Srbi treba da se povodom godišnjice proboja iz logora Jasenovac okupe na mjestu stradanja.

"Mi ćemo u nedelju, 23. aprila, u Donjoj Gradini služiti Svetu arhijerejsku liturgiju. Tu će biti i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, zagrebačko-ljubljanski Porfirije i nadam se još nekolicini episkopa", rekao je vladika Jovan.

On je naveo da je najvažnije da će tog dana biti predstavljena zgrada ustaške bolnice, koja je uz Kožaru, jedina preostala iz tog perioda, a koju je nedavno Eparhija pakračko-slavonska otkupila za Manastir Jasenovac.

Vladika Jovan je istakao da je jako važno da onaj ko dođe u Donju Gradinu vidi i Jasenovac i Manastir i spomen-ploču.

"Nema razloga da ne dolaze. Tu su mostovi. Sve je slobodno i svi treba da vide sve. Apsolutno treba dolaziti. Ono je najgore, ako će nam samo 22. april biti dan kada se sećamo toga", rekao je vladika Jovan.

On ističe da je važno učiti o Jasenovcu, ali i o stradanju u Drugom svjetskom ratu uopšte.

"Jasenovac je samo simbol stradanja. On je samo delić tog stradanja. Njime se ne iscrpljuju brojni drugi logori kao što su Jadovno, Đakovo, Kruščica kod Travnika, Logorgrad, zatim stratišta - Garavice, Šušnjar i druga mesta... Kragujevac, Kraljevo, Loznica, Krupanj. Doli i Velika u Crnoj Gori. Sve su to mesta stravičnog stradanja. Jasenovac je samo njihov zajednički simbol", rekao je Ćulibrk.

On je dodao da je jako važno sve ove činjenice uvrstiti u školske programe i poručio da dio tog programa mora biti posjeta tim mjestima stradanja i vaskrsnuća.

Dan proboja logoraša iz Jasenovca u Drugom svjetskom ratu utvrđen je u Srbiji kao Dan sjećanja na žrtve genocida, žrtve Holokausta i žrtve antifašizma.

Kao datum obilježavanja uzet je 22. april - dan kada je grupa od 1.075 preostalih logoraša tog dana 1945. krenula u proboj iz logora Jasenovac, a samo njih 127 se domoglo slobode.

Logor Jasenovac bio je stratište za Srbe, Rome i Jevreje, svih uzrasta i pola. Žrtve su bili i antifašisti. Tačan broj stradalih nikada nije utvrđen.

Međunarodna komisija za istinu o jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora zaključila je da su Hrvati u Jasenovcu i Donjoj Gradini ubili više od 700.000 Srba, 80.000 Roma i 23.000 Jevreja.

Ostavite komentar

Unesite sva polja označena sa zvjezdicom (*).