Ulogujte se

Kovačević: Savjet ministara otežava zakonit rad Agencije za zaštitu ličnih podataka

Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Petar Kovačević upozorava da Savjet ministara utiče na rad ove agencije, a u posljednje vrijeme određene odluke i postupci ovog tijela otežavaju i dovode u pitanje njen zakonit rad.

Kovačević je naveo da je Agencija od osnivanja imala podršku Parlamentarne skupštine BiH i da shodno svojoj nezavisnosti, predstavlja resurs parlamenta.

"U posljednje vrijeme određene odluke i postupci Savjeta ministara otežavaju i dovode u pitanje zakonit rad ove agencije. U izvještajima za 2016. i 2017. godinu upoznali smo Parlamentarnu skupštinu BiH i javnost o slučajevima koji dovode u pitanje zakonitost njenog rada, a riječ je o pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i o uslovima nabavke i načinu korišćenja službenih vozila u institucijama BiH u kome za Agenciju nisu predviđena vozila za inspekcijski nadzor, te zaključku Savjeta ministara za pribavljanje saglasnosti za raspisivanja oglasa radi popune upražnjenih mjesta", rekao je Kovačević.

Prema njegovim riječima, u prošloj godini nijedan navedeni problem Agencija nije uspjela da riješi, i što je još gore, stanje je danas lošije.

On je u intervjuu Srni rekao da je Zakon o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2017. godinu, kao i prethodni, predvidio da je u Agenciji zaposleno 27 službenika, ali je protivzakonitim zaključkom Savjeta ministara, Agenciji onemogućeno da izvrši popunu radnih mjesta u skladu sa zakonom, tako da su trenutno zaposlena 24 službenika.

Kovačević izražava očekivanje da će, zbog svih pomenutih prepreka i problema, ali i zbog efikasnije realizacije planskih zadataka i aktivnosti, uključujući i donošenje novog zakona o zaštiti ličnih podataka, Parlamentarna skupština BiH podržati Agenciju u prevazilaženju ovih problema.

"Evropski parlament i Savjet EU donijeli su Opštu uredbu o zaštiti podataka i Direktivu o prenosima podataka u svrhu rada policije i pravosuđa koji su stupili na snagu u maju 2016. godine, i u zemljama članicama Unije se i primjenjuju. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH se obavezala da će uskladiti svoje zakone sa evropskim i svjetskim propisima iz oblasti zaštite ličnih podataka, ali institucije u BiH, posebno Savjet ministara, nisu imali sluha za to", rekao je Kovačević u intervjuu za Srnu.

On navodi da je s ciljem animiranja vlasti, Agencija za zaštitu ličnih podataka prošle godine uputila Savjetu ministara posebnu Informaciju o hitnosti i neophodnosti usklađivanja zakona u BiH sa ovim aktima.

"Agencija je preduzela konkretne aktivnosti i sačinila prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka koji je dostavljen Interresornoj radnoj grupi, koju je formirao Savjet ministara, odmah po njenom osnivanju u septembru ove godine. Interresorna radna grupa završila je rad i dostavila Nacrt Zakona Ministarstvu civilnih poslova kao nadležnom ministarstvu na dalji postupak", kaže Kovačević.

On je upozorio da će primjena novog evropskog zakonodavstva napraviti ozbiljne probleme kako institucionalnoj saradnji, tako i poslovnim subjektima iz BiH, ukoliko domaće zakonodavstvo u skorije vrijeme ne bude usklađeno sa evropskim.

Pojašnjavajući značaj Opšte uredbe o zaštiti podataka, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH naglašava da činjenica da je oblast zaštite ličnih podataka bila jedan od prioriteta za EU u 2016. godini, govori o aktuelnosti i značaju zaštite ličnih podataka kao jednog od osnovnih ljudskih prava.

"Opšta uredba o zaštiti podataka stvoriće jasnoću uspostavljanjem jednog zakona u cijeloj EU, a zamijeniće trenutnu Direktivu 95/46/EZ za zaštitu podataka, koja datira iz 1995. kada je internet bio na svojim počecima, kako bi se građanima pružila veća kontrola nad vlastitim podacima u digitalizovanom svijetu pametnih telefona, društvenih medija, internet bankarstva i globalnih transfera", precizirao je Kovačević.

Prema njegovim riječima, Direktiva je bila ograničena, predstavljala je minimum pravnih standarda koje su članice EU trebalo da unesu u svoje nacionalne zakone o zaštiti podataka, jer u suprotnom svaka članica bi mogla izrađivati vlastite zakone po vlastitim standardima.

On pojašnjava da Opšta uredba o zaštiti podataka neposredno nameće jedinstveni režim zakona bezbjednosti podataka za sve članice EU i nema potrebe da države članice usvajaju zakonske propise, jer nakon usvajanja taj akt postaje zakon u svakoj državi članici EU.

"Opšta uredba o zaštiti podataka štiti pravo na zaštitu ličnih podataka, ali u isto vrijeme i na isti način prepoznaje značaj obrade ličnih podataka za opšti napredak čovječanstva. Svakim danom je sve veća potreba za obradom ličnih podataka kako od javnih tako i privatnih subjekata, a ona podrazumijeva i razmjenu podataka. Bez toga nema napretka u bilo kom društvenom segmentu", objasnio je Kovačević.

Prema njegovim riječima, potreban je kvalitetan zakon kojim će se to na najbolji način urediti i upravo je to jedan od razloga zbog čega su se Evropski parlament i Savjet odlučili za uredbu koja treba da spriječi različitosti u zaštiti ličnih podataka i otkloni prepreke za protok ličnih podataka.

Prema njegovim riječima, Opštom uredbom o zaštiti podataka ojačana su prava nosilaca podataka, kao i obaveze onih koji obrađuju lične podatke.

"Tako se jasnije i opširnije garantuju prava na informacije o obradi ličnih podataka, na ispravke i brisanje ličnih podataka /pravo na zaborav/, pravo na prigovor, građani će moći odlučivati koje lične podatke žele podijeliti i tako, između ostalog, ponovo dobiti kontrolu nad svojim ličnim podacima. S druge strane, preciziraju se i proširuju obaveze onih koji obrađuju lične podatke, te se uvodi obaveza imenovanja službenika za zaštitu podataka, uspostavljanje i praćenje kodeksa ponašanja prilikom obrade ličnih podataka, sertifikacija i slično", precizirao je Kovačević.

Novim zakonom bila bi riješena i druga bitna pitanja kao što je kažnjavanje, obrada ličnih podataka u odnosu na slobodu izražavanja i informisanja, pristup službenim dokumentima, nacionalni identifikacioni broj, arhivske, naučne, istorijske, kao i statističke svrhe.

Govoreći detaljnije o Direktivi o prenosima podataka u svrhu rada policije i pravosuđa - Direktiva /EU/ 2016/680 Evropskog parlamenta i Savjeta od 27. aprila 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi sa obradom ličnih podataka od nadležnih organa u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona krivičnih djela ili izvršavanja krivičnih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka, te o stavljanju van snage Okvirne odluke Savjeta 2008/977/PUP, Kovačević je ponovio da institucije BiH ne shvataju značaj ovog dokumenta i da je Savjet ministara propustio priliku da domaće zakonodavstvo prilagodi Direktivi koja je stupila na snagu 6. maja 2016.

"Nova pravila za prenos podataka obezbijediće bolju policijsku saradnju, obezbijediće zaštitu pojedinaca, bilo žrtava, kriminalaca ili svjedoka, postavljanjem jasnih prava i ograničenja na prenos podataka u svrhu prevencije, istrage, otkrivanja i procesuiranja krivičnih djela ili izvršenje krivičnih sankcija, uključujući zaštitu i sprečavanje ugrožavanja javne bezbjednosti, a istovremeno omogućiti uspješniju saradnju između organa za sprovođenje zakona", rekao je Kovačević u intervjuu Srni.

On smatra da će ova direktiva postati moćan i koristan alat koji će pomoći razmjeni ličnih podataka, istovremeno poštujući osnovno pravo na privatnost.

Ostavite komentar

Unesite sva polja označena sa zvjezdicom (*).