Ulogujte se

Na današnji dan Kutiljero predložio plan decentralizacije BiH

Na današnji dan 1992. godine portugalski diplomata Žoze Kutiljero predočio je, u ime EU, plan za etničku kantonizaciju BiH, koji je podrazumijevao njenu nezavisnost, ali je tadašnji muslimanski lider Alija Izetbegović prvo prihvatio, pa odbacio taj prijedlog.

Bio je to posljednji mirovni plan potpisan prije početka rata u BiH. U ime srpske strane plan je 18. marta verifikovao Radovan Karadžić, u ime Hrvata Mate Boban, a u ime muslimanske strane Alija Izetbegović. Međutim, na nagovor tadašnjeg američkog ambasadora Vorena Cimermana, Izetbegović je desetak dana kasnije povukao potpis, što je dovelo do početka rata.

Taj plan, po kome je BiH trebalo da postane decentralizovana država u kojoj bi svi kantoni bili podijeljeni po nacionalnoj osnovi, podrazumijevao je njenu nezavisnost. Naime, srpski predstavnici prihvatili su da izađu uz Јugoslavije pod uslovom da Srbi dobiju svoje autonomije unutar BiH. Taj podatak potpuno demantuje višegodišnje optužbe da su Srbi krivci za rat, jer su, navodno, odbijali nezavisnost BiH.

Dana 28. marta 1992. godine, nakon sastanka sa Cimermanom u Sarajevu, Izetbegović je povukao potpis i iskazao protivljenje bilo kakvoj podjeli BiH. Međutim, tri i po godine poslije u Dejtonu, Izetbegović je potpisao entitetsku podjelu BiH, koja se dobrim dijelom oslanjala i na Kutiljerov plan.

Muslimanski predstavnici odbili su četiri od pet mirovnih planova za BiH, koji su im predočeni prije i tokom trajanja sukoba.

Prvo je odbijen srpsko-muslimanski dogovor koji je predviđao da BiH ostane u Јugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom i da se na zajedničkom nivou vlast dijeli prema republičkom i nacionalnom ključu, a da zauzvrat ne bude nikakve podjele unutar BiH. Taj plan su dogovorili srpski lideri sa muslimanskim predstavnicima Muhamedom Filipovićem i Adilom Zulfikarpašićem. Izetbegović ga je prvo podržao, pa odbio.

Zatim je Izetbegović odbio Kutiljerov plan, pa tokom ratnih sukoba još dva plana - Vens-Ovenov o kantonizaciji /sa više kantona nego u Kutiljerovom planu/ i Oven-Stoltenbergov o tri nacionalna kantona.

Tek u Dejtonu, muslimanska strana je, nakon tri i po godine rata, prihvatila plan koji je, takođe, dijelio BiH po nacionalnom ključu, ali sa mnogo većim ovlaštenjima entiteta i kantona nego što su to predviđali raniji planovi.

Žoze Kutiljero je u više navrata javno optužio Izetbegovića da je sabotirao mirovni plan i tako uveo BiH u rat.

"Kad se uporedi moja mapa i ona koja je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz novembra 1995. godine, vidi se da je, poslije tri i po godine ratovanja, rezultat skoro isti. Mnogi životi su mogli biti sačuvani", rekao je Kutiljero.

On je isticao da je za situaciju u BiH 1992. godine bilo apsurdno kriviti isključivo Srbe, jer su sve tri strane bile odgovorne.

"Pitanje je bilo - možemo li imati unitarnu BiH ili BiH iz tri dijela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodjelna BiH može uspjeti, što je potvrdio i Dejtonski mirovni sporazum", ocijenio je Žoze Kutiljero.

On je u više navrata optužio Izetbegovića da je izazvao rat i masovne žrtve, odbacujući sporazum koji je prethodno potpisao.

Kutiljero je opisao Izetbegovića kao osobu koja laže, odnosno - jedno govori u javnosti, a drugo privatno.

Ostavite komentar

Unesite sva polja označena sa zvjezdicom (*).