Ulogujte se

Dodik: Srpska je država, a BiH je koliko-toliko

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Republika Srpska država koja postoji od 9. januara 1992. godine, te da sa svojom državnošću, koja se u skladu sa međunarodnim pravom sastoji od teritorije, efektivne vlasti i naroda, učestvovala u mirovnim pregovorima tokom građanskog rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

U autorskom tekstu, objavljenom u "Glasu Srpske", Dodik je dodao da je Republika Srpska svoju državnu samostalnost unijela u završne mirovne pregovore u Dejtonu od 1. do 21. novembra 1995. godine.

On je podsjetio da je američki diplomata zadužen za mirovne pregovore između zaraćenih strana na prostoru predratne BiH Ričard Holbruk u svojoj knjizi "Završiti rat" naveo da je ubjeđivao Aliju Izetbegovića prije pregovora da prihvati ime Republika Srpska.

Dodik je napomenuo i da je član Predsjedništva "Republike BiH" Miro Lazović naveo da je Holbruk rekao da je postojanje entiteta Republika Srpska završena stvar, da postoje dva entiteta i da se može praviti koncept Ustava BiH samo izvlačeći iz dva entiteta onaj sadržaj koji će omogućiti da se sačuva država da koliko-toliko bude funkcionalna i stabilna.

"A entiteti su prenijeli na nivo BiH samo ograničeni dio svojih nadležnosti. Lažno i bezobrazno bošnjačke političke strukture u Sarajevu pokušavaju predstaviti da je 'država BiH' nešto prenijela, odnosno dala entitetima", piše Dodik.

On je napomenuo da Ustav BiH određuje da će od Dejtona službeno ime biti "Bosna i Hercegovina", te da bi nešto bilo država u njenom ustavnom nazivu mora biti određenje državnog uređenja, poput savezna republika /Njemačka/, republika /Srbija/, /Ruska/ federacija...

Predsjednik Republike Srpske je naveo da ne postoji nikakav unutrašnji pravni kontinuitet između "Republike BiH" i dejtonske BiH.

"Dejtonskoj 'Bosni i Hercegovini' Ustav BiH ne dodjeljuje nikakvu teritoriju, jer teritorija pripada entitetima - Republici Srpskoj 49 odsto i FBiH 51 odsto. 'Bosna i Hercegovina' nije izborna jedinica za bilo šta, jer su izborne jedinice izvorno pravo entiteta. 'Bosna i Hercegovina' nije subjekt promjena aneksa Dejtonskog sporazuma, već to pravo pripada isključivo entitetima", istakao je Dodik.

On je naglasio da su entiteti države u većem kapacitetu nego "Bosna i Hercegovina", što potvrđuje i stav Venecijanske komisije Savjeta Evrope, koji određuje da se na buduće sporazume entiteta o promjeni Ustava BiH i drugih aneksa Dejtonskog sporazuma primjenjuje Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora.

Dodik je u tekstu naveo da Republika Srpska ima pravo na uspostavljanje specijalnih veza sa susjednim državama, te da Srpska Savjetu bezbjednosti UN redovno dostavlja izvještaje o stanju i odnosima u "Bosni i Hercegovini", kojih je do sada bilo 18.

Predsjednik Srpske je istakao da "Bosna i Hercegovina" ima samo tri organa koje prema Ustavu BiH u svom nazivu imaju odrednicu BiH: Predsjedništvo, Ustavni sud, Centralna banka.

"U svom nazivu Parlamentarna skupština i Savjet ministara, kao ni njegova dva ministarstva - spoljnih poslova i spoljne trgovine, po Ustavu BiH nemaju odrednicu 'BiH'. Po Dejtonskom sporazumu i nepromijenjenom i važećem Ustavu BiH, Republika Srpska ima predsjednika, Narodnu skupštinu, Vladu, Ustavni sud, Vrhovni sud i druge sudove, Tužilaštvo, vojsku, policiju, carinu, sve poreze kao svoje izvorne prihode, obavještajnu i bezbjednosnu službu i sve druge državne funkcije koje nije prenijela na 'Bosnu i Hercegovinu'", naveo je Dodik.

On je poručio da Republika Srpska kao državotvorni entitet zajedno sa FBiH tvori "Bosnu i Hercegovinu", te da bi ona mogla biti zajednica država - Republike Srpske i FBiH, a da su sve drugo prazna naklapanja.

Prema njegovim riječima, činjenica je da je u dejtonske pregovore ušla Savezna Republika Јugoslavija, koju je sporazumom pd 29. avgusta 1995. godine Republika Srpska ovlastila da u njeno ime potpiše dijelove mirovnog plana koji se odnose na Srpsku.

"Pregovorima u Dejtonu prethodilo je potpisivanje 'Dogovorenih osnovnih principa' u Ženevi 8. septembra 1995. godine, a potom 'Nastavak dogovorenih osnovnih principa', potpisan u Njujorku 26. septembra. Potpisnici su bili Republika Srpska i 'Republika BiH'", naveo je Dodik.

Dodik je istakao da prema važećem i nepromijenjenom Ustavu BiH, entitetima pripadaju sve državne nadležnosti koje Ustavom nisu izričito dodijeljene "BiH".

"Za svaku novu nadležnost koju ne predviđa dejtonski Ustav BiH, trebalo je da entiteti u skladu sa Bečkom konvencijom zaključe sporazum o promjeni i dopuni Ustava BiH i potom u skladu sa ustavnom procedurom usvoje amandmane u Parlamentarnoj skupštini", naglasio je Dodik.

Dodik je dodao da bi stvaranjem ustavnog osnova bilo moguće donijeti zakone o odbrani, pravosuđu, PDV-u, kao i ustanoviti nove institucije na nivou BiH.

"Pošto to nije urađeno, prema Dejtonskom sporazumu ustavne nadležnosti Republike Srpske su i dalje: odbrana sa vojskom Republike Srpske, pravosuđe, carina, granična služba, policija, finansije, porezi i sve druge nadležnosti koje inače pripadaju suverenim državama", poručio je Dodik.

On je dodao da su Ustavom BiH entiteti prenijeli u nadležnost Predsjedništvu BiH spoljnu politiku, spoljnotrgovinsku politiku, carinsku politiku, monetaru politiku, finansiranje ustanova i međunarodnih obaveza BiH.

"Međutim, sve odluke Predsjedništva BiH po navedenim nadležnostima podliježu krajnjoj potvrdi u entitetima. Po Ustavu BiH te odluke Predsjedništva BiH nisu definitivne ako im se usprotivi član Predsjedništva koji je preglasan od druga dva člana Predsjedništva BiH", istakao je Dodik.

To znači, navodi predsjednik Srpske, da preglasani član Predsjedništva BiH može proglasiti takvu odluku destruktivnom po životni interes entiteta u kome je izabran i u slučaju da je to srpski član Predsjedništva BiH uputiti je Narodnoj skupštini Republike Srpske.

"Posljednja riječ pripada Republici Srpskoj i njena državnost, kao i državnost FBiH, jači su i važniji od 'Bosne i Hercegovine'", naveo je Dodik.

Dodik je naglasio da "Bosni i Hercegovini" kao nadležnosti pripadaju i politika i propisi za useljavanje, izbjeglice i azil, sprovođenje krivičnih zakona na međunarodnom planu i između entiteta, uključujući tu odnose sa Interpolom.

"Primijetno je da se ne daje nadležnost 'Bosni i Hercegovini' da donosi propise, osim u tri slučaja. To pokazuje zašto Parlamentarna skupština nema odrednicu 'BiH', pa se i ne može smatrati državnim parlamentom, kao što se ni Savjet ministara kao pomoćno tijelo Predsjedništva BiH ne može smatrati vladom", objasnio je Dodik.

Predsjednik Srpske je svim građanima Republike Srpske i FBiH čestitao praznik - Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Dan Dejtona - 21. novembar.

Ostavite komentar

Unesite sva polja označena sa zvjezdicom (*).